I. SVRHA

Svrha ove politike je uspostavljanje efikasnih praksi ocjenjivanja i izvještavanja koje odražavaju akademski uspjeh učenika u skladu sa standardima kursa za razrede 6-12.

II. OPŠTA IZJAVA O POLITICI

Sistem ocjenjivanja i izvještavanja u javnim školama Minnetonke pružit će učenicima, roditeljima, nastavnicima i zajednici okvir za tačno izvještavanje o postignućima učenika. Odgovornost je Distrikta prema zajednici da svi članovi škole rade na tome da podstaknu i podrže sve učenike u težnji za postizanjem najviših nivoa akademskog i ličnog postignuća. Stoga će Distrikt, kako bi stimulirao postignuća mjerena njegovim izvanrednim očekivanjima, uspostaviti jasan i tačan sistem ocjenjivanja i izvještavanja o akademskim postignućima.

Također, takav sistem može poslužiti kao otvorena komunikacijska veza između škole, doma i zajednice unutar i izvan Minnetonke. Svim stranama će pružiti uvid u rad njihovih učenika i razumijevanje kako ocjena odražava postignuća njihovog učenika. Učenici i roditelji će moći koristiti ove podatke za budući odabir kurseva i planove za post-srednje obrazovanje. Kako bi se osiguralo nekoliko formata za primanje ovih vitalnih informacija, sistem izvještavanja će biti višestruk.

Kada učenik završi školu u Minnetonki, sažetak ovih ocjena, akademski transkript, pružit će trajan i tačan prikaz učenikovih postignuća. Poslodavci i visokoškolske ustanove moći će računati na tačnost ovog historijskog dokumenta.

Javne škole Minnetonke posvećene su podršci sistemu vodećih principa koji će se koristiti za postizanje jasne i tačne politike i procedura ocjenjivanja i izvještavanja. Da bi se ostvarili ovi ciljevi, sistem ocjenjivanja i izvještavanja mora:

• Odražavajte akademska postignuća.
• Sadrži smislene povratne informacije.
• Budite iskreni, pravedni, transparentni, kredibilni, korisni i prilagođeni korisnicima.
• Budite referencirani na kriterij.
• Uskladite se s nastavnim planom i programom javnih škola Minnetonke.
• Odražavajte konzistentnost unutar i između kurseva, razreda, odsjeka i/ili škola.
• Saopštavajte informacije strankama na jasan i pravovremen način.
• Odražavati visoka očekivanja svih studenata u svim kursevima i programima.
• Biti razvojno primjeren za sve učenike.

III. DEFINICIJE

Prilagođavanje : promjena koja ne mijenja strogost standarda. Primjeri uključuju materijale s velikim slovima, produženo vrijeme testiranja i administraciju u malim grupama.

Procjene : više alata koji se koriste za prikupljanje informacija o učenikovom uspjehu u odnosu na standarde koji se predaju.

Referentni kriterij : jasan, specifičan opis znanja ili vještina koje učenik treba steći do određenog trenutka u svom školovanju.

Kumulativni prosjek ocjena (GPA): numerički prosjek studenta za sve pohađane kurseve. Izračunava se sabiranjem ukupnog broja bodova slovnih ocjena i dijeljenjem tog broja s brojem osvojenih bodova.

Nastavni plan i program : pisani plan koji uključuje standarde, kriterije, osnovna pitanja, plan procjene, nastavne resurse i strategije te vremenske rasporede za naglasak i tempo gradiva koje će se predavati.

Formativne procjene (akademska praksa): rad koji se provodi dok učenik još uvijek uči gradivo. To je procjena koja je osmišljena da pruži smjernice i učenicima i nastavnicima. Za učenike, prilagođavanje može značiti pregled, dodatnu vježbu ili potvrdu da su spremni za napredak. Za nastavnike, to može značiti promjenu nastavnih strategija, pružanje dodatne vježbe ili spremnost za napredak. (npr. posmatranje nastavnika, kvizovi, domaći zadaci, grube verzije, vršnjačko uređivanje ili provjere bilježnica).

Ocjena (do): čin vrednovanja akademskog rada studenta na osnovu utvrđenih kriterija i dodjeljivanje ocjene istom.

Ocjena (the): broj ili slovo koje označava nivo postignuća učenika u odnosu na skalu ocjenjivanja.

Ponderiranje ocjena: dodjeljivanje veće vrijednosti numeričkoj vrijednosti bodova slovne ocjene za učenike koji završe kurs koji se smatra fakultetskim, kao što je Advanced Placement (AP), International Baccalaureate (IB) ili drugi kurs(evi) koje je odobrio Distrikt i koji ispunjavaju kriterije navedene u politici.

Skala ocjenjivanja : opis onoga što svaka slovna ocjena predstavlja u odnosu na postotak učenikovog savladavanja predmetnih ciljeva.

Nastavni plan i program ocjenjivanja : dokument koji se daje učeniku i roditeljima na početku svakog kursa, a u kojem se navode kriteriji i postupci ocjenjivanja za taj kurs.

Domaći zadaci: uključuju zadatke učenja koje nastavnici zadaju učenicima i koji se trebaju izvršiti. Učenici ih mogu izvršavati i van nastave, najčešće kod kuće. Domaći zadaci mogu biti formativne ili sumativne prirode, ovisno o njihovoj namjeri.

Nastava : proces koji vodi nastavnik, a koji dobro isplanirani nastavni plan i program pretvara u učenje učenika. Nastava je nastava usmjerena na standarde s ciljem pružanja smislenih iskustava učenja koja omogućavaju svim učenicima da savladaju akademski sadržaj i postignu lične ciljeve.

Modifikacija : suštinska promjena koja mijenja standard ili strogost standarda.

Izvještavanje : komuniciranje postignuća učenika učeniku i roditeljima, a te informacije se mogu dijeliti s poslodavcima i visokoškolskim ustanovama.

Standard : izjava o tome šta će učenik biti u stanju znati, razumjeti i uraditi.

Sumativne procjene (akademska postignuća) : rad koji se provodi kada je učenik imao odgovarajuću nastavu i praksu da bi bio odgovoran za gradivo. Osmišljene su kako bi pružile informacije koje se koriste za donošenje procjene o učenikovom postignuću na kraju niza nastave, npr. konačni nacrti/pokušaji, testovi, ispiti, zadaci, projekti, nastupi.

Prosječna ocjena za semestar (GPA) : numerički prosjek studenta za dati semestar. Izračunava se sabiranjem ukupnog broja bodova slovnih ocjena i dijeljenjem tog rezultata s brojem predmeta za dati semestar.

IV. PARAMETRI OCJENJIVANJA ZA RAZREDE 6-12

1. Primarna svrha ocjenjivanja je komuniciranje akademskog statusa učenika učenicima, njihovim porodicama, poslodavcima i visokoškolskim ustanovama. Dodatne svrhe ocjenjivanja uključuju:
   1. Pružanje informacija koje učenik može koristiti za samoprocjenu.
   2.  Pružanje informacija koje nastavnici mogu koristiti za izmjenu planiranja i nastave.
   3. Evaluacija efikasnosti nastavnih programa.
       
2. Nastavnici istog kursa će primijeniti parametre ocjenjivanja na isti način.
    
3. Ocjene predmeta će odražavati nivo akademskog postignuća učenika. Iako neakademski faktori mogu biti visoko cijenjeni i često doprinose akademskom postignuću učenika, o njima treba izvještavati odvojeno od ocjene postignuća. Oslanjanje na ove faktore, ako se spoje s dokazima o postignućima, može prikriti važne probleme u učenju i doprinijeti pogrešnoj komunikaciji o znanju učenika. Slijede primjeri neakademskih faktora:
    
   1. Ponašanje (npr. prisustvo, stav, tačnost, određeno učešće u nastavi, trud)
   2. Domaći zadatak zasnovan isključivo na završetku
   3. Drugi dokazi o karakteristikama ili navikama učenika
       
4. Ocjena za kurs može se izračunati isključivo na osnovu sumativnih procjena ili se može izračunati na osnovu kombinacije sumativnih i formativnih procjena. Definicije date u Dijelu III ove politike najbolji su vodič za određivanje da li je procjena Akademska praksa (formativna) ili Akademska postignuća (sumativna).
    
   1. Kombinacije ocjena za akademska postignuća i akademsku praksu bit će zasnovane na ugrađenim standardima, strogosti kursa i/ili nivou razreda. Sljedeći proračuni pružaju okvir za razrede od 6. do 12. razreda.
       
      1. 6. razred
         Ocjene iz akademske prakse će se računati maksimalno 30% ocjene. Ocjene iz akademskog uspjeha će se računati minimalno 70%.
          
      2. 7. i 8. razred
         Ocjene iz akademske prakse će se računati maksimalno 20% ocjene. Ocjene iz akademskog uspjeha će se računati minimalno 80%.
          
      3. Razredi 9-12
         Ocjene iz akademske prakse će se računati maksimalno 15% ocjene. Ocjene iz akademskog uspjeha će se računati minimalno 85%.
          
   2. Pojedinačni odsjeci će odrediti koje su procjene uključene u kategorije Akademska praksa i Akademska postignuća.
       
   3. Pojedinačni kursevi će koristiti iste procente za svaku kategoriju.
       
5. Svrha dodatnih bodova je obezbjeđivanje dodatnog akademskog rada kako bi se unaprijedilo učenje u skladu sa standardima kursa.
    
   1. Dodatni bodovi, ako se uopšte koriste, ne bi trebali prelaziti 5% ocjene iz akademske prakse. Svaki student treba imati jednaku priliku da zaradi bodove.
       
   2. Dodatna pitanja mogu se ponuditi na procjeni akademskog postignuća za dodatne bodove.
       
6. Budući da je svrha ocjenjivanja da odrazi akademski uspjeh učenika, potreban je dovoljan broj testova kako bi se utvrdio nivo postignuća. Da bi se to postiglo, treba uložiti napore da se učenici pozovu na odgovornost za završetak rada. Nula će se koristiti kao krajnje rješenje ako učenik odluči da ne uloži trud u završetak testova.
    
7. Za izračunavanje ocjene predmeta koristit će se jasni kriteriji. Nastavnik će to pismeno obavijestiti roditelje i učenike na početku polugodišta.
    
   1. U slučaju da se učenikov uspjeh značajno promijeni, a nastavnik ne vjeruje da izračunata ocjena pravedno predstavlja učenikov uspjeh, nastavnik može uključiti dodatne procjene (formativne ili sumativne) kako bi imao precizniji opis učenikovog postignuća i shodno tome zabilježio ocjenu.
       
   2. Opcija "PROLAZ/PAO" se odnosi na neuobičajene lične okolnosti i zahtijeva odobrenje direktora škole. Ako student pohađa kurs sa ocjenom "PROLAZ/PAO", student mora imati položen rad da bi dobio bodove za taj kurs. Svi studenti koji su položili "Prolaz-Pao" na bilo kojem kursu polagat će sve testove i predati sve redovne seminarske radove zajedno s ostalim studentima. Samo konačna ocjena je ocjena "Prolaz-Pao". Predmet koji se pohađa po principu "Prolaz-Pao" neće uticati na studentski rang ili status u razredu. Ako student položi kurs, dobit će ocjenu "P" i puni semestar bodova u svom svjedočanstvu za taj kurs. Ako student ne položi kurs, tada će dobiti ocjenu "F" (pao) u svjedočanstvu. Student može imati samo jedan kurs sa ocjenom "PROLAZ/PAO" godišnje, osim u vrlo neuobičajenim okolnostima koje odredi direktor škole.
       
8. Ako izmjene strogosti i/ili standarda uzrokuju izmjenu rada na kursu, sistem ocjenjivanja i izvještavanja može odražavati te izmjene.

V. SKALA OCJENJIVANJA I DEFINICIJE SIMBOLA

Za izračunavanje ocjena koristi se sljedeća skala za dodjeljivanje ocjena. Slova, pak, opisuju akademski uspjeh učenika.

VI. SKALE OCJENA I PRORAČUNI

1. Prosječna ocjena (GPA) se zasniva na ocjenama postignutim u svakoj od sljedećih grupa razreda:

1. Svi predmeti za koje student dobije ocjenu od A do F uključeni su u prosjek ocjena.
2. U osnovnim školama se računa samo prosjek ocjena za semestar.
    

1. Svi predmeti za koje student dobije ocjenu od A do F uključeni su u prosjek ocjena.
2. Izračunava se i prosjek ocjena za semestar i kumulativni prosjek ocjena.
3. Zvanični transkript se čuva za razrede 9-12.
4. Prolazne ocjene nisu uključene u prosjek ocjena, ali se računaju za bodove za diplomiranje.

 

2. Sljedeće skale ocjenjivanja koriste se za dodjeljivanje bodova svakoj ocjeni slovom kako bi se izračunao prosjek ocjena. Osnova za davanje dodatne težine nekim predmetima bit će utvrđena težina svakog odgovarajućeg predmeta koji se ponderira u odnosu na druge predmete koji nisu ponderirani u srednjoškolskom nastavnom planu i programu. Predmeti Međunarodne mature (IB) i naprednog nivoa (AP) koriste različite, ponderirane skale za razlikovanje IB/AP i redovnih predmeta. Svi predmeti naprednog nivoa i međunarodne mature bit će ponderirani +1,0 ako učenik postigne ocjenu C- ili više na predmetu ILI ako učenik uspješno postigne ocjenu "3" ili više na procjeni naprednog nivoa ili "4" ili više na procjeni međunarodne mature. Za predmete koji su izvan težine AP i IB, učenici moraju postići ocjenu C- ili više na predmetu ILI postići ocjenu C- ili više na završnom ispitu da bi dobili status težine ocjene.
    
3. Ostali kursevi koji se razmatraju za dodjeljivanje težine moraju ispunjavati slične standarde akademske strogosti i imati uporediv završni ispit kao što ga imaju kursevi Međunarodne mature (IB) i programa Advanced Placement (AP). Ako je kurs prihvaćen za dvojni upis, završni ispit na fakultetu će zadovoljiti ovaj zahtjev.
    
4. Godišnje revizije kurseva koji se nude u srednjoj školi Minnetonka i koje predaju kvalifikovani nastavnici bit će provedene ispitivanjem strogosti kursa kako bi se utvrdilo potencijalno ponderiranje ocjena. Sadržaj mora značajno premašivati ​​standarde sadržaja Minnesote. Svaki kurs predložen za ponderirani status (osim AP i IB kurseva) mora biti odobren od strane Školskog odbora, mora ga predavati visokokvalifikovani instruktor, mora biti na nivou fakulteta i mora značajno premašivati ​​standarde sadržaja Minnesote. Kursevi koji prelaze AP i IB opcije moraju imati najmanje jedan AP ili IB kurs kao preduslov za upis.
    
5. Kursevi koji se nude izvan srednje škole Minnetonka mogu se razmatrati za dodjeljivanje ocjena od slučaja do slučaja. Da bi se razmatrao, učenik koji pohađa kurs izvan srednje škole Minnetonka mora dostaviti nastavni plan i program i materijale te dostaviti druge dokaze potrebne za pravilnu procjenu. Kriteriji za dodjeljivanje ocjene su da kurs mora biti na nivou fakultetske strogosti u osnovnoj akademskoj oblasti, a sadržaj mora značajno premašiti standard sadržaja Minnesote.
    
6. Ponderirane vage će se koristiti za sve svrhe izvještavanja o ocjenama.

 

Standardna skala (za sve kurseve koji nisu AP/IB)	IB/AP ponderirana vaga (za studente koji su uspješno završetak kursa sa C- ili više)	IB/AP ponderirana vaga (za studente koji su uspješno postizanje ocjene „3“ ili više na AP ispit ili ocjena „4“ ili više na IB ispitu)
A = 4,0	A = 5,0	A = 5,0
A- = 3,7	A- = 4,7	A- = 4,7
B+ = 3,3	B+ = 4,3	B+ = 4,3
B = 3,0	B = 4,0	B = 4,0
B- = 2,7	B- = 3,7	B- = 3,7
C+ = 2,3	C+ = 3,3	C+ = 3,3
C = 2,0	C = 3,0	C = 3,0
C- = 1,7	C- = 2,7	C- = 2,7
D+ = 1,3	D+ = 1,3	D+ = 2,3
D = 1,0	D = 1,0	D = 2,0
D- = 0,7	D- = 0,7	D- = 1,7
F = 0,0	F = 0,0	F = 1,0

 

VII. KOMUNIKACIJA

Zajedničko razumijevanje sistema ocjenjivanja i izvještavanja u Distriktu između osoblja Distrikta, učenika i roditelja je ključno za efikasnu komunikaciju. Da bi sve strane razumjele i vjerovale podacima o postignućima učenika, Distrikt će svim stranama dostaviti sljedeće:

• Jasna svrha sistema ocjenjivanja i izvještavanja;
• Zajednički program ocjenjivanja za sve kurseve;
• Validna i tačna procjena učenikovog postignuća;
• Pravovremeno izvještavanje;
• Sveobuhvatan i višestruki sistem izvještavanja (npr. konferencije, telefonski pozivi, večeri vezane za nastavni plan i program, elektronske poruke, web stranice učionica, svjedočanstva; srednjoročni izvještaji) i,
• Jasno objašnjenje svih korištenih simbola.

VIII. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Sveobuhvatan, koherentan i održiv program profesionalnog razvoja neophodan je kako bi se unaprijedila sposobnost nastavnika da pruži visokokvalitetnu nastavu i da dizajnira i koristi procjene koje su svrsishodne, procjenjuje odgovarajuće ciljeve učenja i dodjeljuje ocjene u skladu s ovom politikom. Da bi se osigurao ovaj cilj, program profesionalnog razvoja mora biti usmjeren na dvije teme: tačno procjenjivanje i korištenje procjene u korist učenika, a ne samo na njihovo ocjenjivanje i sortiranje. Nastavnici moraju razumjeti odnos između procjena i motivacije učenika te usavršiti iskustva procjene kako bi maksimizirali motivaciju.

Aktivnosti profesionalnog razvoja moraju biti sastavni dio širokih ciljeva poboljšanja obrazovanja na nivou cijele škole i okruga. Učinkovit profesionalni razvoj mora biti zasnovan na školi, saradnički i diferenciran u svom provođenju. Planovi profesionalnog razvoja okruga i lokacije za učinkovito ocjenjivanje i procjenu u učionici moraju uključivati ​​istraživački zasnovane komponente obuke: teoriju, demonstraciju, vođenu praksu, povratne informacije i podučavanje.

IX. PODRUČJA ODGOVORNOSTI

Školski odbor je, u svom upravljačkom svojstvu, odgovoran za nastavni program i delegira odgovornosti na sljedeći način:

1. Nadzornik, putem imenovanih osoba, bit će odgovoran za provedbu i evaluaciju Politike ocjenjivanja i izvještavanja te za razvoj i provedbu procedura i praksi za ocjenjivanje i izvještavanje o postignućima učenika u školama Minnetonke.
    
2. Direktori škola su odgovorni za osiguranje primjene uvjerenja, procedura i praksi Distrikta u pogledu efikasnog ocjenjivanja i izvještavanja.
    
3. Nastavnici će biti odgovorni za efikasno sprovođenje ocjenjivanja u učionici i za primjenu principa efikasnih praksi ocjenjivanja i izvještavanja.
    
4. Roditelji su ključna karika u uspješnoj komunikaciji između kuće i škole o učenju učenika. Stoga se roditeljima toplo preporučuje da učestvuju u svim dostupnim komponentama sistema ocjenjivanja i izvještavanja škola Minnetonka.
    
5. Učenici su odgovorni za vlastito učenje. Svi učenici trebaju aktivno učestvovati u razumijevanju sistema ocjenjivanja i izvještavanja škola Minnetonka. Učenici mogu koristiti ocjenu akademske prakse (formativna ocjena) kako bi identificirali snage i slabosti određene teme i, kao rezultat toga, potražili dodatnu pomoć. Također, učenici mogu znati da ocjena akademskog postignuća (sumativna ocjena) odražava stvarni nivo razumijevanja određene teme/jedinice/kursa. Ove informacije mogu pomoći učeniku da planira budući izbor kursa i opcije nakon srednje škole.